Kako nam se bliži kraj (poslovne) godine i blagadni su u tijeku, tako sve aktualnije postaje i pitanje mogućnosti isplate neoporezivih naknada i darovanja djelatnika, a u ovom članku ćemo se posebno osvrnuti na prigodne teme božićnice, dara u naravi i dara djetetu.
Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, naknada za godišnji odmor i sl.) tijekom godine mogu se isplatiti u ukupnom iznosu do 3.000,00 kn neoporezivo.
Ukoliko bi se isplatio iznos veći od navedenog, razlika kao neto iznos bi podlijegala obračunu doprinosa i poreza/prireza kao kod obračuna dohotka od nesamostalnog rada.
Iznos se može isplatiti u više navrata tijekom godine ili pak odjednom u manjem ili ukupnom iznosu.
Isplatu prigodne nagrade je djelatniku moguće isplatiti na račun, u gotovini ili u naravi.
Sukladno novim izmjenama Ovršnog zakona isplata prigodnih nagrada do neoporezivih iznosa je od 28.11.2020. izuzeta od ovrhe, odnosno ista se mora isplatiti na zaštićeni račun (ako ga djelatnik ima otvorenog).
S obzirom da je iznos od 3.000,00 kn maksimalni godišnji neoporezivi iznos za ovu namjenu, ukupno od svih isplatitelja, poslodavac bi prije same isplate trebao provjeriti potencijalne isplate ove nagrade kod djelatnika zaposlenih tijekom godine ili zaposlenih kod više poslodavaca.
Obrtnici i druge osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti također mogu pod jedankim uvjetima isplatiti prigodne nagrade sebi osobno kao i svojim djelatnicima.
Poslodavac je isplatu prigodne nagrade dužan na dan isplate ili sljedeći radni dan (s oznakom datuma isplate) prijaviti putem Obrasca JOPPD na Poreznu upravu pod šifrom neoporezivog primitka 22 - Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za tekuće porezno razdoblje.
Za slučaj da poslodavac iz opravdanog razloga određenom djelatniku nije uspio isplatiti prigodnu nagradu za prošlu godinu, a na koju je djelatnik stekao pravo, isto može učiniti na način da prigodnu nagradu isplati u tekućoj godini.
Poslodavac je naknadnu isplatu prigodne nagrade dužan na dan isplate ili sljedeći radni dan (s oznakom datuma isplate) prijaviti putem Obrasca JOPPD na Poreznu upravu, ali pod šifrom neoporezivog primitka 61 - Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za prethodna porezna razdoblja (naknadne isplate).
Na taj način isplata u ovoj godini, a koja se odnosi na prethodnu, neće imati utjecaja na ovogodišnje pravo djelatnika na isplatu prigodne nagrade.
Dar u naravi podrazumijeva darovanje djelatnika dobrima ili uslugama u ukupnom godišnjem iznosu do 600,00 kn (s PDV-om) neoporezivo.
Ukoliko bi se darovao iznos veći od navedenog, razlika kao neto iznos bi podlijegala obračunu doprinosa i poreza/prireza kao kod obračuna dohotka od nesamostalnog rada.
Kod dara u naravi dakle nema stvarne isplate, već djelatnik dobiva određeni proizvod ili uslugu (vlastiti ili kupljeni proizvod i usluga), darovnu karticu ili slično.
Obrtnici i druge osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti nemaju pravo na neoporezivi dar u naravi za sebe osobno, dok njihovi djelatnici pod gore opisanim uvjetima mogu ostvariti to pravo.
Kod dara u naravi poslodavac nema obvezu prijave istog putem Obrasca JOPPD na Poreznu upravu.
Dar djetetu podrazumijeva dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti), a u ukupnom godišnjem iznosu do 600,00 kn neoporezivo po djelatniku i po djetetu.
Ukoliko bi se isplatio iznos veći od navedenog, razlika kao neto iznos bi podlijegala obračunu doprinosa i poreza/prireza kao kod obračuna dohotka od nesamostalnog rada.
Isplata dara djetetu može se izvršiti na račun, u gotovini ili u naravi.
Djelatnicima koji zbog aktivne ovrhe imaju otvoren zaštićeni račun, dar djetetu se isplaćuje na taj zaštićeni račun.
Oba roditelja mogu za isto dijete dobiti dar, čak i ako rade kod istog poslodavca.
Obrtnici i druge osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti također mogu pod jedankim uvjetima isplatiti dar djetetu sebi osobno kao i svojim djelatnicima.
Poslodavac je isplatu dara djetetu dužan u periodu od dana isplate do petnaestog dana u sljedećem mjesecu (s oznakom datuma isplate) prijaviti putem Obrasca JOPPD na Poreznu upravu pod šifrom neoporezivog primitka 21 - Dar djetetu do 15 godina starosti, do propisanog iznosa i potpore za novorođenče, do propisanog iznosa.
Ako se dar djetetu isplaćuje u prosincu, a Obrazac JOPPD podnosi u siječnju, tada oznaka Obrasca JOPPD treba biti zadnji dan u godini isplate (za 2020. godinu to je oznaka 20366).
Napomene vezane za božićnicu i darove kao neoporezive primitke
Ako božićnica, dar u naravi i dar djetetu nisu propisani kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim internim aktom poslodavca, isti u tom slučaju nema obvezu njihove isplate/darovanja. Međutim, poslodavac tada može interno donesenom odlukom odrediti pravo na isplatu/darovanje i iznos isplate/darovanja određenih nagrada i darova djelatnicima.
Svim djelatnicima, bez obzira jesu li zaposleni na neodređeno ili određeno, puno ili nepuno radno vrijeme, te za vrijeme bolovanja, rodiljnog i roditeljskog dopusta te korištenja godišnjeg odmora, može se isplatiti/darovati prigodna nagrada, dar u naravi i/ili dar za dijete. Pritom jedna vrsta isplate/dara ne isključuje mogućnost druge vrste isplate/dara.
Prigodne nagrade i darovi se također mogu isplatiti/darovati djelatnicima koji više nisu u radnom odnosu, ali samo ukoliko je odluka o istome donesena za vrijeme trajanja radnog odnosa i ako je opravdana tadašnja neisplata/nedarovanje (npr. zbog nelikvidnosti).
Osobe koje rade za poslodavca, ali nisu u radnom odnosu, ne mogu koristiti pravo na neoporezive isplate/darovanja (studenti, ugovori o djelu, članovi uprave koji nisu u radnom odnosu i dr.).
Ukoliko bi im se isto ipak isplatilo/darovalo, vrijednost isplate/dara bi podlijegala obračunu doprinosa i poreza/prireza kao kod obračuna drugog dohotka.
Ako trebate dodatne informacije ili pojašnjenja vezano za gore opisane neoporezive isplate/darove slobodno nas kontaktirajte u sklopu naših knjigovodstvenih usluga.
Tekst se temelji na odgovarajućim aktualnim zakonskim propisima Republike Hrvatske i uputama mjerodavnih institucija u vrijeme pisanja istog. Stoga je potrebno voditi računa o potencijalnim naknadnim promjenama zakonske regulative nakon objave ovog teksta.
